Društvo

Za tri godine nije pokrenuta ni jedna: Pola tužilaštava u BiH bez istraga za visoku korupciju

Tek jedan od devet tužilaca koji rade na predmetima privrednog kriminala i korupcije tokom 2023. godine pokrenuo je istragu za visoku korupciju.

Polovina tužilaštava u BiH za tri godine nije pokrenula nijednu istragu za krivična djela visoke korupcije, pokazala je Analiza efikasnosti procesuiranja visoke korupcije u BiH, koju je Transparensi Internešnel BiH (TI BiH) predstavio u Sarajevu.

Tek jedan od devet tužilaca koji rade na predmetima privrednog kriminala i korupcije tokom 2023. godine pokrenuo je istragu za visoku korupciju.

“Loše pokazatelje rada pravosuđa na suzbijanju visoke korupcije upotpunjuje činjenica da u devet od ukupno 18 tužilaštava u BiH (Kantonalno tužilaštvo BPK, Kantonalno tužilaštvo ZHK, Kantonalno tužilaštvo Kantona 10, Kantonalno tužilaštvo Posavskog kantona, OJT u Prijedoru, OJT u Banjaluci, OJT  u Doboju, OJT u Bijeljini i OJT u Istočnom Sarajevu), nije pokrenuta nijedna istraga za krivična djela visoke korupcije u periodu od 2021. do 2023. godine”, saopšteno je iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD).

Kako se dodaje, iako se očekivalo da odgovornost za procesuiranje visoke korupcije u Srpskoj sa okružnih bude prenesena na Posebno odjeljenje Republičkog javnog tužilaštva, činjenica da je i ova institucija u periodu od četiri godine imala samo četiri prijave u radu i tri optužnice za visoku korupciju govori o generalnom nedostatku rezultata.

Osim što se korupcija ne procesuira, kaznena politika za ova najozbiljnija krivična djela je suviše blaga, pa su sudovi u BiH od 2021. do 2023. u okviru 18 osuđujućih presuda u predmetima visoke korupcije izrekli kaznu zatvora u tek 11 slučajeva, dok je u sedam presuda izrečena uslovna osuda.

Ovi podaci predstavljeni su u TI BiH analizi koja je predstavljena u toku konferencije “Kako do uspješnijeg procesuiranja predmeta korupcije” održanoj u Sarajevu.

Ambasador Norveške u BiH Olav Reinertsen rekao je na otvaranju konferencije da civilno društvo ima ključnu ulogu u praćenju vlasti, informisanju građana i osiguravanju implementacije zakonskih odredaba.

“Vladavina prava se ne odnosi samo na institucije i nove zakone, već i na ljude koji ih sprovode i poštuju. To zahtijeva kontinuirani nadzor, odgovornost i posvećenost postizanju višeg kvaliteta i veće efikasnosti. Korupcija narušava integritet institucija i predstavlja prepreku napretku, zbog čega je borba protiv nje neophodna za stabilnost i prosperitet BiH”, izjavio je Reinertsen.

Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH, naveo je da je dijagnoza stanja u pravosuđu već godinama, ako ne i decenijama jasna – stanje potpune institucionalne zarobljenosti pravosuđa od strane političkih elita i organizovanog kriminala koji djeluju u simbiozi.

“Nažalost, kao reakciju na taj kompleksan problem imamo fingiranje pravosudne reforme, što sasvim očekivano za posljedicu ima dalje pogoršanje stanja u pravosuđu”, naveo je Blagovčanin.

(BN)

Povezani članci

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Back to top button