Za sutra je zakazana Deveta redovna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske. Ovo će međutim biti tek druga redovna sjednica ove godine. Do sada je u ovoj godini održana jedna redovna i čak tri posebne sjednice.
Od novembra 2022. godine, kada je konstituisan trenutni saziv parlamenta Republike Srpske, održano je čak 13 posebnih sjednica Narodne skupštine, dok će 22. maja biti održana tek deveta redovna sjednica.
Provjerili smo šta je stvarni uzrok održavanja ovlikog broja posebnih sjednica, kada većina odluka koje se na njima donesu na kraju bude pogažena.
Prije nekoliko godina, skupštinska većina predvođena SNSD-om je u skupštinskoj sali podržala zaključke kojima se do kraja 2022. godine predviđa vraćanje Vojske Republike Srpske, formiranje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Republike Srpske, bezbjednosno-obavještajne agencije, vraćanje indirektnih poreza sa BiH na Republiku Srpsku, a usvojen je i zakon koji predviđa osnivanje Agencije za lijekove Republike Srpske.
Svi rokovi su probijeni, a nijedna od ovih ustanova nikada nije osnovana.
Ovako godinama izgleda rad Narodne skupštine Republike Srpske. Nesrazmjerno veliki broj posebnih sjednica, na kojima se dižu tenzije i donose zaključci, od kojih većina uskoro bude grubo pogažena.
Iako od velikih najava na kraju nije bilo ništa, predsjednik Narodne skupštine ipak tvrdi da su efetki posebnih sjednica, odlični.
“Odlični jer dokazujemo da nijedan taj zakon ili deklaraciju, rezoluciju, nismo povukli. Nekima smo mijenjali vremenska ograničenja ali su svi ostali na snazi”, kaže Nenad Stevandić.
Ovakve ocjene predstavnika vlasti, za opoziciju predstavljaju bježanje od odgovornosti..
“Trenutno dnevno podigni temu, dnevno dobij neki mali politički interes a to što si zgazio i u prah pretvorio Narodnu skupštinu koja donosi desetine odluka o razdruživanju, izvornom Dejtonu, Agenciji za lijekove, povrtku vojske Republike Srpske, granične policije Izbornog zakona, i sve je to ostalo mrtvo slovo na papiru”, kaže Nebojša Vukanović, poslanik Liste za pravdu i red u NSRS.
Zakazivanje posebnih, u odnosu na nedovoljan broj redovnih sjednica otvara pitanje šta radi Vlada Republike Srpske koja je najčešći predlagač zakona o kojima se rasrpavlja po redovnoj proceduri.
Poseban primjer nedosljednosti parlamentarne većine predvođene SNSD-om na posebnim sjednicama je famozni Izborni zakon Republike Srpske.
U aprilu ove godine poslanici većine usvojili su Izborni zakon Republike Srpske, koji predviđa da će izbore za organe vlasti Republike Srpske provoditi Republička izborna komisija. Međutim uskoro je postalo jasno da će i ovaj zakon ostati akt bez primjene.
Tako su predstavnici vlasti već u narednim danima na perfidan način počeli da priznaju da će pristati na izbore po Šmitovim pravilima.
“Da ja citiram ponovo svoju izjavu: ja sam rekao da ako bude bilo potrebno da sam spreman da progutamo žabu”, rekao je Stevandić.
Predstavnici vladajućih stranaka su na kraju spas od priznavanja nedosljednosti na posebnim sjednicama zatražili kod opozicije, što su iz opozicionih stranaka odbili.
